Bazalt

Opis

Bazalt je tamna, finozrnata do afanitska ekstruzivna magmatska stijena, primarno sastavljena od plagioklasa (obično labradorita), piroksena (augita) i olivina. Može sadržavati i manje količine magnetita, ilmenita i drugih minerala. Karakteristična je po svojoj tamnoj boji (crna, tamno siva, tamno zelena) i gustoj teksturi. Često sadrži vezikule (mjehuriće plina) koje mogu biti ispunjene sekundarnim mineralima (amigdaloidni bazalt).

Kako identificirati

Boja

Tamno siva do crna, ponekad tamno zelena.

Sjaj

Mutan do staklast (ako su prisutni fenokristali).

Tekstura

Finozrnata (afanitska), porfirska (s fenokristalima), vezikularna (s mjehurićima), amigdaloidna (s ispunjenim mjehurićima).

Oblik kristala

Minerali su obično premali za vidjeti golim okom; fenokristali mogu biti idiomorfni do subidiomorfni.

Kalavost

Nema vidljivog cijepanja na razini stijene; minerali unutar bazalta (npr. piroksen, plagioklas) imaju cijepanje.

Geološko okruženje

Vulkanski tokovi lave, vulkanski platoi, srednjooceanski hrptovi, oceanske otoke, kontinentalni riftovi.

Ključne činjenice

• Tvrdoća: 6-7 (Mohsova skala, ovisi o mineralnom sastavu)
• Specifična gustoća: 2.8-3.0 g/cm³
• Kristalni sustav: Monoklinski (piroksen, plagioklas), ortorompski (olivin)
• Boja: Tamno siva, crna, tamno zelena
• Sjaj: Mutan do staklast
• Prozirnost: Neproziran
• Lom: Konhoidalni do nepravilni
• Kalavost: Nema cijepanja na razini stijene; minerali unutar bazalta imaju cijepanje (npr. piroksen ima dva smjera pod 90 stupnjeva, plagioklas ima dva smjera pod gotovo 90 stupnjeva)
• Sastav: Plagioklas (labradorit), piroksen (augit), olivin, magnetit, ilmenit.

Brza provjera

• Boja: Tamno siva do crna
• Sjaj: Mutan
• Ogreb: Bijela do siva (zbog finozrnate teksture, trag je obično svijetliji od stijene)

Fizikalne karakteristike

• Kristalni habitus: Mikrokristalni do afanitski; fenokristali mogu biti prizmatični (piroksen, plagioklas) ili izometrični (olivin).
• Vrsta kalavosti: Nema cijepanja na razini stijene. Minerali unutar bazalta imaju dobro cijepanje (npr. piroksen, plagioklas).
• Vrsta loma: Konhoidalni do nepravilni, ovisno o teksturi i prisutnosti fenokristala.
• Žilavost: Krhak
• Vrsta sjaja: Mutan do staklast (ako su prisutni veći kristali).

Nastanak

Bazalt nastaje brzim hlađenjem magme bogate željezom i magnezijem (mafične magme) na površini Zemlje ili blizu nje. To se događa tijekom vulkanskih erupcija, gdje lava izlazi na površinu i brzo se skrućuje. Brzo hlađenje sprječava rast velikih kristala, što rezultira finozrnatom do afanitskom teksturom. Može se formirati i kao intruzivna stijena u plitkim intruzijama (dajkovi i silovi) gdje je hlađenje također relativno brzo.

Upotreba

Bazalt se široko koristi u građevinarstvu kao agregat za beton, cestogradnju (drobljeni kamen), željezničke pruge (tucanik), te kao sirovina za proizvodnju kamene vune (izolacijski materijal). Polirani bazalt se koristi kao ukrasni kamen. Zbog svoje otpornosti na habanje i kemijsku inertnost, koristi se i u industriji za oblaganje otpornih površina.

Raspodjela starosti

Od prekambrija do danas, najčešći u kenozoiku i mezozoiku.

Gdje pronaći

Savjeti za pronalaženje

Slične stijene

Znanstvena klasifikacija

Klasa minerala

Magmatska stijena

Skupina

Vulkanske stijene

Kristalni sustav

Nema jedinstvenog kristalnog sustava za stijenu; minerali unutar bazalta imaju svoje kristalne sustave.

Kemijska formula

Nema jedinstvene kemijske formule; sastoji se od silikata željeza, magnezija, kalcija i aluminija.

Sastav

Mafična stijena s niskim udjelom silicijevog dioksida (SiO2 45-52%), bogata željezom (Fe), magnezijem (Mg) i kalcijem (Ca).

Istraži Bazalt